Volio bih da me nazove premijer i kaže da želi optički kabel do svakog kućanstva

Featured image

„Znam da Angela Merkel nazove predsjednika Uprave Deutsche Telekoma i kaže mu želimo za pet godina imati brzi internet u svim kućanstvima. On joj tada objasni koja su to tri preduvjeta da se to i napravi. Nažalost  to kod nas nije slučaj. Volio bih kad bi i mene nazvao premijer i rekao kako želi da se provedu optički kabeli do svake kuće do 2020.’, kazao je Davor Tomašković, predsjednik Uprave Hrvatskog telekoma danas u danas u Rovinju na panelu „One to One“ koji je vodio Zoran Šprajc.

Predsjednik Uprave HT-a po prvi je put pričao o tome kako se obrazovao i počeo raditi.

„Prva plaća bila mi je 1995.godine 1.600 kuna. Bio sam odličan đak u osnovnoj i srednjoj školi. Kad sam završio gimnaziju tražio sam što bi opravdalo moje daljnje ulaganje u obrazovanje. Tad je fakultet elektrotehnike bio jako na cijeni. I danas je odličan. Kad sam ga završio nisam se našao u tom poslu. Nije mi bio previše dinamičan. Tako sam odlučio dalje se obrazovati i okrenuo sam se menadžmentu’, kazao je Tomašković.

Nakon što je stekao MBA diplomu na milanskom Bocconiju Davor Tomašković radio je u Austriji u konzultantskoj kući McKinsey. U Hrvatsku se vratio 2002.godine i od tada je promijenio nekoliko kompanija – od pozicije direktora strategije i razvoja HT-a, do čelnog mjesta u Tisku i zatim TDR-u. U siječnju 2014.godine vratio se u HT na poziciju glavnog direktora. Iako je mogao graditi karijeru u inozemstvu odlučio se vratiti u Hrvatsku.

24.9.2016., Rovinj - 9. Weekend Media Festival 2016. Panel One on one s Davorom Tomaskovicem. Photo: Petar Glebov/PIXSELL

‘Želio sam ostati u Hrvatskoj i napredovati’, kazao je.

‘Život konzultanta podrazumijeva jedan izuzetno naporan životni stil. Radio sam 15 do 16 sati dnevno i tijekom tjedna sam uglavnom bio na putu. Sviđa mi se život u Hrvatskoj. Kvaliteta života je visoka, a to mi nekad premalo cijenimo’, objasnio je Tomašković.

Dodao je kako za jednog menadžera ima dosta neuobičajenu karijeru jer je promijenio nekoliko industrija.

‘Obično čovjek uđe u telekomunikacije i tu se razvija čitav život. Ono što je mene motiviralo da mijenjam kompanije je želja da ostanem u Hrvatskoj, a opet želio sam napredovati. Kako smo mi malo tržište u samo jednoj industriji nemate dovoljno prostora. Zbog toga sam mijenjao industrije’, istaknuo je direktor HT-a.

Je li kad donio krivu poslovnu odluku? – priupitao ga je Šprajc.

„Naravno da sam imao krivih procjena, ali moj moto je da se ne osvrćete previše za onim što je napravljeno. Najvažniji posao menadžera je donošenje odluka. Kad napravim nešto krivo ne zamaram se s tim već nastojim umanjiti štetu. Usredotočim se na sljedeću odluku“, rekao je Tomašković.

Kada zapošljava ljude između dva kandidata od koji je jedan vrhunski stručnjak ali bez pravog odnosa prema poslu, a drugi pokazuje veliku motivaciju za učenjem i energiju za rad, uvijek će, istaknuo, je zaposliti potonjeg.

„Tehničko znanje može se lako i brzo savladati. Pravi stav i pristup poslu teže se uči’, mišljenja je Tomašković.

Šprajca je zanimalo zbog čega HT svake godine smanjuje broj djelatnika, a tvrtka odlično stoji i ostvaruje veliki profit.

„Predsjednik Uprave mora voditi računa o interesima različitih dionika u kompaniji. Dioničari su važan dionik tvrtke. Oni su uložili novac za investicije i očekuju povrat. Postoje standardi koji je povrat na investirani dolar u telekom industriji. Moj zadatak je ostvarivanje profita unutar tih okvira. Naša EBITDA (dobit prije poreza i ostalih financijskih rashoda)  marža je 40 posto. To je visoka marža, ali morate znati da mi pola te marže investiramo u infrastrukturu. Tada je jasno zašto nam treba tolika marža’, naglasio je Tomašković.

Prema njegovom mišljenju telekom industrija u Europi ima dva izazova. Prvi je velika fragmentiranost na oko 200 kompanija, a drugi je prevelika reguliranost.

24.9.2016., Rovinj - 9. Weekend Media Festival 2016. Panel One on one s Davorom Tomaskovicem. Photo: Petar Glebov/PIXSELL

Osvrnuo se i na ideju osnivanja državnog telekoma koja je po njemu suluda. Europska unija namijenila je za Hrvatsku oko 200 milijuna eura za razvoj telekomunikacijske mreže. U Banskim dvorima rodila se ideja da se taj novac potroši na izgradnju paralelne optičke infrastrukture između 600 gradova te povezivanja svih državnih institucija (javnih tvrtki, ministarstva, bolnica, škola itd.) pod kapom državnog telekoma.

„Optička infrastruktura između gradova već postoji. To bi bilo kako da gradimo novu autocestu, a ni na postojećoj nema dovoljno prometa. Naš stav je da država mora taj novac potrošiti na spajanje kućanstava tamo gdje privatni operatori nemaju komercijalnog interesa, poput otoka Visa ili Like“, rekao je Tomašković.

Objasnio je kako Hrvatska zaostaje u brzinama interneta preko fiksne mreže  jer se dugo godina nije investiralo.

„Postojale su i još postoje brojne prepreke za telekom operatere u tom segmentu. Usprkos tome HT- a je uložio prošle godine 1,5 milijardi kuna. Naši su problemi sporost administracije te visoki troškovi za prolazak preko uglavnom javnog zemljišta. One se penju na 10 posto vrijednosti ukupnog telekom tržišta. Na primjer u Njemačkoj država oslobađa telekome bilo kakvih naknada za ulaganje u infrastrukturu“, istaknuo je Tomašković te dodao kako očekuje od nove vlade zdraviji pristup prema tom problemu.